srijeda, 11. travnja 2012.

ALTera vs Berette

Berette su bend iz  Širokog Brijega/Mostara/Imotskog  čiji počeci datiraju iz 2000.-te godine. Počeli su kao klasični hip-hop bend, a na WH festu 2006. su se predstavili kao deveteročlani sastav i u svoj zvuk su inkomponirali žešći, rapcore izričaj. Prošle godine su izdali svoj prvi album kao rezultat pobjede na Jaegermusic festivalu. Na pitanja o procesu nastanka pjesama, utjecaju sredine i društvenom angažmanu odgovarao je jedan od vokala -  Tomo.



  • Pozdrav ! Što je novog kod Beretta ?
    Pozdrav i vama! Kod Beretta sve po starom, sviramo tu i tamo,  radimo na novim pjesmama, te  planiramo skoro snimanje drugog video spota. 
  • Prošlo je više od godinu dana od objavljivanja vašeg albuma prvijenca na kojem su mjesto našle neke pjesme s vaših početaka. Ima li planova za ponovni ulazak u studio ?
    Što se tiče ulazka u studio, moguće je i to, al ne žurimo. Ima dosta novog materijala, ideja, nakupilo se, pa kad budemo zadovoljni i proberemo pjesme za eventualni album vjerojatno ulazimo u studio. Do tada radimo demo snimke i skice za pjesme u kućnoj produkciji. 
  • Berette su u početku bili klasični hip-hop sastav . Možeš li nam opisati kako ste se odlučili za prateći bend i još tvrđi zvuk ?
    Što se tiče banda i tog zvuka kakav je danas, stvari su se odvile spontano. Kako smo već prije toga surađivali s lokalnim glazbenicima došlo je do nekog ujedinjenja, nakon što su nas shvatili ozbiljno i vidjeli da se ne zezamo s tim što radimo, to im se svidilo, oformio se band koji je na svoj način obradio naše pjesme i dobili smo to što jesmo. Svak je dao dio sebe i to smo uklopili u smislenu cijelinu, a s obzirom da je tu bilo preferiranje totalno različitih glazbenih izričaja nije bilo baš jednostavno. Kasnije smo se uhodali i zajednički stvarali nove pjesme. Bez plana da bude ovakva ili onakva, čisto po osjećaju i raspoloženju. 
  • Kako nastaju vaše pjesme ?
    Pjesme najčešće nastaju tako da mi koji pišemo tekstove imamo neku ideju, eventualno strofu za pjesmu ili refren pa idemo dalje, radi se na glazbi, nekad individualno, nekad zajednički na probi, ponekad odaberemo neki beat i band ga obradi. A može i obrnuto, kako ispadne, bitno da je početna ideja dobra i da se većina slaže s tim. I tako nastaju pjesme, nekad se završe glatko, a nekad se prerađuju i obrađuju dugo dok se ne dobije približno zadovoljavajući rezultat.

  • Jesu li vaši tekstovi izričito osobnog značaja ili preko njih želite nešto poručiti ?
    A tekstovi su uvijek potaknuti nekim osobnim iskustvom, nekim osjećajem, mi ih prezentiramo u skladu s raspoloženjem i temom o kojoj govorimo, neke ne treba shvatit ozbiljno, a ni doslovno. A u nekima se kriju poruke za sve koji zele čuti, i možda primjenit ono što im se poručuje, a u nekim slučajevima možda bježat od onog što im se poručuje. Sve je ponuđeno a ljudi bi trebali znati izabrati ono pozitivnije. Jer nekad nije dovoljno govoriti nemoj „to“, hajde „ovo“, i upozoravat,
      treba ljudima pustit da izaberu, pa čak i lošim primjerom ukazat na ono što je pozitivno
  • Koliko je sredina  u kojoj živite imala utjecaja na vaše pjesme ?
    Pa sredina je sigurno utjecala na sve to, pomiriš se s tim gdje živiš, pričaš o onome što jesi i trudiš se ne zanosit se, spustiš se na zemlju. Na kamen i draču.
     
  • I širokobriješka «duvanjska» se budi i stvara prostor za mlade kreativce. Što mislite o tom i generalno o alternativnoj sceni na prostoru Hercegovine. Ima li te scene uopće?
    Drago nam je da se naša „duvanjska“ napokon aktivirala i da ćemo iskoristit taj prostor. Ljudi kod nas još uvijek imaju predrasude o tome, al nadam se da će naši kreativci ušutkat sve one koji su skeptični. Puno je mladih talentiranih ljudi i šteta da se ne afirmiraju na neki način. A što se tiče te scene kod nas... ne znam možemo li to nazvati scenom, al sigurno postoji puno talentiranih ljudi koji se bave raznim granama umjetnosti u Hercegovini, kojima samo treba dati priliku. Možda ih potaknuti još više.
            Jer stvari su se pokrenule kod nas od kad je WH Festa i treba samo nastaviti . Izrodit će se tu već nešto.

  • Je li dovoljno imati angažirane tekstove ili je potrebno krenuti u akciju ?
    Mislim da se danas sve svelo na takozvane angažirane tekstove, previše je toga da se više ljudi ni ne obaziru, to sigurno može utjecat na mlade ljude al naravno da to nije dovoljno. Mladi su pasivni, i teško ih je animirairati. Dakle, akcija je jedini način.
     
  • Kako gledaš na sve učestaliju pojavu da su bendovi primorani «moliti» glasove po internetu ako se žele natjecati ili proći dalje na nekim festivalima ?
    Što se tiče interneta i glasova, nemam ništa protiv. Treba to iskoristit. Ali ako ti netko već ukaže povjerenje i dobiješ glas, bar ga opravdaj. Kvaliteta će isplivat prije ili kasnije. A oni koji nezasluženo “uspiju“ brzo će i nestat. Tako da ne vidim neku štetu ili nepravdu u tome, dugoročno.

  • Hvala za intervju za ALTera blog.

ponedjeljak, 12. prosinca 2011.

KOROV - Interview

Mostarski hc/metal bend Korov nastao je 2009. godine pod imenom Bilok. Odtada bilježi niz promjena prvenstveno na mjestu basiste. O turobnosti bh društva, načinima kako se nositi s njom, inspiraciji, mostarskom alternativnoj sceni i procesu snimanja njihovog prvom albuma razgovarali smo s vokalom Borisom (Kukolj).

· Što je novog u redovima Korova?   

Servus. Korov opušteno leluja vasionom, životarimo, zabavljamo se gdje zabave bude, prilagođavamo se nekim sitnim promjenama kao što je tzv. više obrazovanje, pa je recimo proces snimanja obećanog dema malo usporen, ali sviramo gdje se svira, otputujemo tu i tamo, družimo se sa dobrom ekipom. Cvatemo još uvijek, uglavnom. Začudo. 

· Zašto promjena imena ? 

U osnovi, bend je novoformiran. Pristup je drugačiji nego u Biloku, materijal ili nanovo rađen ili izmjenjen, a bit će i da smo makar mrvicu zreliji, jel. Novo ime nam je trebalo dati novi motiv, novi duh, malo bistriju viziju rada u bendu, a na kraju krajeva, i konkretniji koncept i simboliku smisleniju od Boratovog retardiranog brata ili bilokacije kao potrebe razigranog pojedinca kad mu se igra više igara odjednom. 

· Nakon nekoliko godina suše Mostarska alternativna scena je živnula i vi ste dio nje ne samo kao glazbenici već kao organizatori koncerata. Ima li publike ? 

Alternativna scena je općenito zanemaren fenomen, a Mostar, kao i u brdo drugih stvari, ima svoju vlastitu priču. Često neobjašnjivu.U mnogo stvari je krenulo na bolje. Scena se u zadnjih par godina formirala i već postoji neka platforma za daljnji razvoj, to se mora spomenuti. Međutim, teško da postoji konzistentnost na njoj. Bendovi budu, nestanu, rijetko ostave trag i često i ne pokušaju istražiti sebe kao dio neke veće cjeline. Ne znam je li problem više u neukosti ili nekom negativnom stavu, ali činjenica je da ne možemo jedni bez drugih i da smo zajedno sami ovdje. Moramo se napokon okrenuti jedni drugima i, isklišeizirano, - udružiti se. Ili to, ili monotonija i dosada. Najbanalnije postavljeno.Na širem planu, zdravlje, koje fenomen razvijene alternativne scene (bilo glazbene, bilo općenito) daje društvu, je apsolutno zanijekano i zanemareno, ali sa razine suzbijanja razvoja scene s izvanjske strane, došli smo na nezainteresiranost društva. To bi bio opet neki sitan napredak, reklo bi se. Koncerti bivaju sve posjećeniji. Kad ih ima. Publika dolazi. Brojčano je to još uvijek preslabo za jedan studentski grad, ali ljudi počinju pokazivati interes kako za lokalnu, tako i za regionalnu scenu. To daje motivaciju pojedincima da organiziraju događaje. Finansije su uobičajen problem, ali u lošim uvjetima se razvijaju bolje vještine i spretnost organizacije. Treba biti optimist i, naravno, ne isključivati se, ne odustajati. 

· Korov je jedno vrijeme svirao bez basiste. Je li zbilja velik problem naći basistu danas u Mostaru? 

Bilok je imao bezbroj izmjena u postavi. Basist je ovdje postao simbol, znamen, mistika. Ali snašli smo se. Period bez basiste je bio period preživljavanja benda.
Jeste, problem je naći muzičare u Mostaru. Kompetentne i spremne za rad još veći. Ono osnovno, dakle. Ljudi nemaju volje učiti, svirati, stvarati, napredovati, nije ni da ih ima tko motivirati. Previše ljudi koji su u dodiru s alternatvnim krugovima imaju iluziju o glazbi kao poslu, načinu da se dođe do novaca ili čega već. Općenito, nema duha, a stvari koje ga njeguju se svode na male grupacije i često na pojedince. Tužno. Poraz mladosti. 

· Gdje nalazite inspiraciju za kreiranje  glazbe? 

Pa eto, dovoljno je osvrnuti se na pustoš u koju su nas naši nemudri, ne tako davni preci ostavili da odrastamo i preživljavamo. To je nešto strašno.
Guramo stvari pod tepih i tupimo si mozgove i u ogromnom postotku nismo uopće svjesni u kakvom horror filmu mi ovdje zapravo živimo. Mladima bi, dakako, to trebao biti motiv, poziv na borbu, rad, trud, ali uglavnom nije. Uglavnom je suprotno. Osuđeni smo na najružnije, najmračnije. I to je užasna istina koju si ne želimo i ne znamo reći. Ono malo optimizma se slije u pjesme, mada je često i razgovor ili makar misao dovoljna. A inspiracija je u svemu. U monstruoznoj stvarnosti i u bljesku svjetlosti i topline u svom tom mraku. 

· Koliko Mostar koji je,nažalost, nakon rata poprimio drugi izgled ima utjecaja na vaše tekstove? 

Mi smo poslijeratni klinci i, nažalost ili na sreću, ne možemo usporediti nekadašnja, (vjerujem) bolja i vedrija vremena sa ovim beznadnim i turobnim. Ipak, ova sumorna i teška osjećamo, vidimo, čujemo. Ne ostavljaju nas ravnodušnima, to je bar jasno. Tekstualno je Mostar, ako ćemo objektivno, grindcore, brutal death metal, depressive-suicidal black metal.
Korov, pak, urla o mnogočemu. Tematski se ne ograničavamo, ne zadržavamo se samo na socijalnim teškoćama u državi, ali jasno da loše stanje oblikuje i stavove ispoljene kroz liriku. Gadno stanje zahteva gadnije mere. 

· Gdje vidiš rješenje problema koji opterećuju bh društvo ? 

Dobro pitanje. Negativni smo ili neprisutni, jako malo, kao društvo, razmišljamo i govorimo o potencijalnim solucijama. Ne znam. Koncept demokratskog da svatko polazi od sebe očito više ne funkcionira, ljudi su zombiji, ali polako postaju sve agresivniji i krvožedniji. Opet. Bojim se da je rješenja puno manje nego problema koji nas tište. Dobar početak bi bio zaboravljanje imaginarnih, nametnutih i nakaznih identiteta koji nas ovdje ovako dugo dijele i otežavaju dijalog. Imaginarne skupine traže bezvrijedne stvari, njeguju beskorisne vrednote, tolerancija ima kontraproduktivan oblik. Neukost, zatvoren, zarobljen um. To je prvi problem. Potrebno je napokon razbiti sustav koji nas odgaja da budemo stranci i koji nam ne da naprijed. Sve je ovo jedna kaotična 1984., kafkijanizam 2.0. Ali negdje mora pući. 

· Što mogu za naše društvo učiniti udruge mladih ? 

Mnogo toga. Prije svega, udruge mladih (alternativaca u nekom obliku) su tu za dijalog među mladima. Dijaloga mora biti. Što više i što kvalitetnijeg. To će dati rješenja, podstrek na bunt, na želju za promjenama. Za poboljšanje, za napredak, za puko druženje.
U najmanjem, udruge mladih će uz dobru volju održavati okupljanja mladih oko sadržaja koji potiču na misao ili im barem dati nešto zabavnije i zdravije od krvarenja po sportskim tribinama.
· Možeš li opisati kako je tekao proces snimanja ? Gdje ste radili, tko je snimao, tko miksao vaše pjesme? 

Uskoro izdati, polukonceptualni demo 'Protiv Boga i države' je snimljen kod gitariste Troskota (U opskurnim krugovima znan je kao Dujma). On je snimao, miksao, masterirao. Skromna, kućna produkcija je produkt njegovog angažmana i učenja o tehnikama snimanja na zaista oskudnoj opremi. Ništa profesionalno, ali reprezentativno i uz njegovanje DIY duha na kojem je akcent. Drugačije gotovo i da ne može. Na demu (da ne kažem EP-u) će biti 7 pjesama, a sve je snimano u ambijentu druženja i dobre volje. 

· Kakvi su planovi za budućnost ? 

Nismo nikad bili preambiciozni. Osim izdavanja pomenutog dema, planiramo napraviti promociju istoga u Mostaru u sklopu neke metal svirke, te naravno potencirati takve događaje što je više moguće. Već polako radimo i na novom materijalu. 23. prosinca smo u Banja Luci s Tankerom, Concrete Sunom i Benefitom. Tu je još par svirki u planu, ali o tom potom 

· Pozdrav od ALTera ekipe. 

Pozdrav ALTeri i veliki support za sav daljnji rad.Pozdrav svim čitateljima bloga, zainteresiranim za Korov, za alternativnu glazbenu scenu, ili makar stvari oko sebe. Svako dobro.


ponedjeljak, 18. srpnja 2011.

ALTera bend - CUTAPOTATO

Par mladih Jablaničana duže vrijeme je planirala osnovati reggae bend, a ideja je poprimila oblik početkom 2009. godine. Odtada Cutapotato svojom glazbom širi mir i ljubav i ideje omladinskog aktivizma. Snimili su 3 svoje pjesme i zabilježili nastupe po BiH. O bendu, utjecajima, aktivizmu i sl. popričali smo s basistom benda, Aldinom. 
Pozdrav ! Što je novog u taboru Cutapotato-a ?
Upravo radimo na aktiviranju benda za predstojeću ljetnu sezonu festivala i klubskih svirki. Također, u sve veći broj pjesama ubacujemo i trubu s obzirom da je naš gitarista Emir novopečeni trubač. 
Prvi ste Jablanički bend  s kojim radimo intervju za naš blog, a Jablanica je dosta plodonosna što se tiče bendova zadnjih godina. Koliko je na to imao utjecaja omladinski aktivizam koji je dosta rano zaživio u tom gradu, odnosno osposobljavanje prostorija gdje bi ti bendovi mogli stvarati ?
Uticaj omladinskog aktivizma je bio presudan za današnje stanje s bendovima u Jablanici. Prostorija za probe naše organizacije, Vijeća mladih Općine Jablanica, je tako postala kolijevkom alternativne kulture u Jablanici i omogućila jednostavno okupljanje mladih bendova, pa tako iz mjeseca u mjesec se sastaju, a također i rastaju, mladi bendovi.

Reggae muzika leži hercegovačkom podneblju, možda zbog klime. Zašto ne pjevate na rasta jeziku ili ne pokušavate u ove naše jezike ubaciti što više «broken english» izraza ? Odnosno, koji je recept za dobar reggae daleko od njegovog doma i koliko on (ne)gubi na kvaliteti kad se stvara usred Europe ili Kanade ?
Da, svakako, reggae muzika leži našem podneblju i ne samo zbog klime nego možda više zbog našeg opuštenog, rasta, hercegovačkog mentaliteta. A rasta jezik i ti „broken english“ izrazi nam se nisu nikada pretjerano sviđali, to je više način da glumiš nešto što nisi. Recept za dobar reggae su izrezani krompiri. Šala! J Reggae je univerzalna muzika i ne gubi na kvalitetu i kad se stvara u Nepalu, Saudijskoj Arabiji, Rusiji, Islandu pa tako ni u Hercegovini. Kako Marley kaže :“Reggae music is people's music.“
Tekstovi su jako bitan dio tog muzičkog pravca. O čemu vi pjevate i koliko je bitno da svi članovi jednog  benda stoje iza onog što tekst poručuje ?
Teme koje Cutapotato obrađuje su do sada uvijek bile mir i ljubav. S obzirom da imamo ženski vokal u startu smo usmjereni u neku „softly“ tematiku. Nadam se da mi Melisa (vokal benda-op.a.) neće zamjeriti zbog ovoga. A koliko nam je uvijek bilo bitno da svaki član benda sam stvara muziku za našu pjesmu, koju će poslje svirati, tako nam je i bitno da tekst i tema koju obrađuje zadovolja kriterije svih nas. Dakle, sve radimo zajedno.
 Aktivizam u muzici mora biti praćen ili uzrokovan aktivističkim djelovanjem muzičara u svakodnevnom životu?
Naravno, aktivizam članova benda osigurava daljnje promicanje benda i njegov uspjeh. Omladinski aktivisti ostvaruju mnoge kontakte, a time se pruža bendu mogućnost za veći broj svirki, te posjeduju vještinu lobiranja za sve potrebe benda.
Što je nova u Vijeću mladih Jablanica ?
U Vijeću mladih, trenutno se sve vrti oko projekta Rock Marathon demo fest 2011, na čijem sam čelu projektnog tima, a nakon čega slijedi jedan projekat vezan za kulturnu integraciju mladih, a uskoro će i jedan drugi projektni tim početi sa realizacijom jednog većeg projekta. Predate su aplikacije za još mnoštvo nekih projekata, ali o tome ne možemo ništa pričati dok ne budu objavljeni rezultati. Uglavnom, Vijeće mladih se ozbiljno aktiviralo na svim poljima djelovanja.
Postoji angedota vezana za ime vašeg benda...
Da, postoji. A da je prepričam?! Može. Prvo je bila anegdota na lokalnoj radio stanici gdje je voditeljica neke kulinarske emisije čitala recept za jelo i kaže: „Krompir izrezati kao na slici.“ A poslje toga su Melisa i Emir upratili u nekoj epizodi „Tom and Jerry“ crtića kako Jerry govori Tomu : „Cut-A-potato! Cut-A-potato“ i onda su tu složenicu uzeli za naše ime. Eto! 
Tvoje mišljenje o incijativama kao što je ALTera.
Vidi, za mene je ALTera odlična ideja za formiranje regionalne omladinske organizacije koja bi se bavila isključivom problematikom alternativne kulture na području Hercegovina, dakle demo bendova, festivala i sl. i bila usko povezana sa svim omladinskim organizacijama u regiji. Na taj način hercegovački, neafirmisani bendovi ne bi bili jedni drugima konkurencija nego jaka mašina koja bi zajedničkim djelovanjem samo olakšala život našim bendovima. Stoga podržavam incijativu, i predlažem registraciju kao nastavak priče o ALTeri. 
Ti si basist. Koliko vremena provodiš vježbajući i koliko je širok krug muzike i muzičara koji te inspirira(ju) ?
Basist, igrom slučaja, al da ne dužim. Prvobitna inspiracija mi je bio Flea, onda Aston „Family Man“ Barret i  Victor Wooten, uglavnom ta trojka. A krug muzike.. teško pitanje. Od gangsta rap-a i 2Pac-a, Marley-a i njegovih sinova, Gentleman-a, RHCP-a, raznih nekikh jazz-era i etno muzike iz svih djelova svijeta do danas dubstepa Drtyphonics-a, Pendulum-a i mnoštva drugih DJ-eva, da više ne znam što od svih tih žanrova preferiram i što me inspirira, vjerovatno čitav taj mesh-up.
S kim bi volio vidjeti Cutapotato na pozornici ?
Cutapotato, prije sve sa svim članovima benda. S obzirom da svi imaju mnoštvo obaveza pa smo rijetko svi sviramo.  A super bih se osjećali kao predgrupa Zosteru, Deffence-u, Postolar Tripperu itd. Hvala ti za ovaj mali razgovor za naš blog.
Ništa brate. Samo bih ovom prilikom pozvao sve koji nisu imali priliku da nas slušaju uživo da dođu na WHF 29.7.2011. u Široki Brijeg i podrže nas

nedjelja, 10. travnja 2011.

interview - Andrija

Iako postoji još od 2002. godine livanjski bend Andrija javno nastupa od 2005. i odtada nikog ne ostavlja ravnodušnim.Ovaj četveročlani  ansambl  kreira neobične fuzije instrumentala i lirike i predstavlja jednu od najoriginalnijih pojava na bh alterantivnoj glazbenoj sceni posljednjih godina. Iza sebe imaju 4 albuma : «Grdna rano», «Neumjerenost u iću,piću i krvoproliću», «Borba bikova» i prošlogodišnji «Ne zove se nikako» , kao i presjek hitova pod imenom «Zar i ti, sine, bildaš?».
U nastavku vam donosimo intervju sa gitaristom Jozijom, zvanim Boško.

Napomena : stručni tremini su : Andrija – ne zna se koji je od njih;inspiracija,priča se da on piše sve pjesme   , Čeljad – svirači u Andrije ,  Hitovi – Andrijine pjesme

_______________________________________________________________________


Pozdravi za Andriju od ekipe ALTera bloga.

Andrija uzvraća istom mjerom, ako ne i jače.

Što je novo u stožeru Andrije ?

Ništa novo. Andrija uživa u probama i odsvira poneki koncert.

Nedavno ste snimili svoj četvrti album koji se «ne zove nikako». Budući da ste plodni po pitanju studijskog snimanja kujete li već planove za peti album i je li vam bitno da snimite sve pjesme koje napravite?

Istina je to za Andrijinu produktivnost kad se usporedi sa većinom bendova i izvođača. Andrija je počeo tako da će samo stvarat i svirat sebi na probama. U međuvremenu su se dogodili prvi javni nastupi i okolnosti koje su omogućile snimanje svega napravljenoga. Bojazan i nemir zbog ne snimanja glazbe se nastojala izbjeći. Stoga su nastajali zvučni zapisi u seansama po dan, dva ili tri koje Andrija naziva albumima ne zato što su snimljeni već su te cjeline bile albumi dugo vremena prije snimanja. Kad će bit peti album, to ne znam. Ne ovisi o meni koliko o Andriji.

Kako Andrija stvara pjesme, jel svak drži samo svoj dio ,instrument, olovku,papir il se «miješate» jedni  drugima u posao?

Hitovi su Andrijini, Čeljad ih nadahnuta Andrijom uglazbom spusti na fizičku razinu, izvodi i pokušava razumjeti a ne objasniti.

Andrija lirički na svoj način komentira  društvena kretanja, pojave i nuspojave. Koliko vam na inspiraciju  utječe Balkan, nezavidan položaj BiH u kojem je oduvijek,livanjski sir i ratovi za naftu ?

Andrija je inspiracija. Utjecaji su presloženi da bi se naveli. Mogu reći da je inspiracija sve.

Neka neugodna situacija s koncerta koju ste upamtili ?

Zapinjanje i isključivanje kabela, srušeni stalci i mikrofoni, ispadanje palica...sve te i slične stvari koje se dogode koje bi možda nekome bile neugodne mi svirači ne doživljavamo kao gafove ili neugodnosti. Više kao ugodno iznenađenje. Andrija se ne ljuti.

Što da kažem nekom kad me pita kakvu glazbu Andrija svira? Koji bendovi su utjecali na Andriju i usuđujete li se definirati svoj stil ?

Reci mu ono što ti misliš da Andrija svira.


Mišljenje o udruženjima kao što je ALTera ?

Sve pohvalno o ALTera-i. Mislim da se takvim udruženjima može stvoriti mreža ljudi koji se bave ne samo glazbom već i drugim vidovima umjetnosti te na taj način podignuti scenu na višu razinu pri čemu će svi ljudi čiji je duh gladan takvog sadržaja i nadogradnje moći uzeti to i nadopuniti sebe i svoj život. Infrastruktura bi se izgradila uz malo truda i volje iako je često infrastruktura prisutna samo što je netreniranom oku nevidljiva.

Andrija po danu, Andrija na probi i Andrija kad se popne na pozornicu – koliko se razlikuje ?

Andrija je konstantan, stalan, stalno isti. Andrijini stihovi su Čeljadi ušli u svakodnevni govor.

Tko je u publici kad Andrija svira ? Kako vidite vaše slušatelje ?

Jako zanimljivo pitanje. Mi (Čeljad) smo često ostajali zapanjeni reakcijom ljudi u publici ne sluteći da poruka može doprijeti do drugih. Ustvari, naše mišljenje da Andrijina poruka ne može biti probavljena je u početku i bio razlog ne nastupanja u javnosti. Stav je bio 'Andrija je nama odličan, uživat ćemo u njemu, uopće ne moramo nastupat'. Nakon što su se nastupi dogodili Andrija je upravo zbog tih malobrojnih, koji su bili otvoreni za tu vrstu umjetničkog izričaja i koji su na svoj način razumijevali to što su čuli/vidjeli od Andrije, odlučio nastaviti sa javnim nastupima i emitiranjem te poruke i energije na druge.
Slušatelji su mahom pozitivni ljudi, veseli i puni života. Vidio sam samo par slučajeva depresivnih slušatelja kojima je Andrija u tom njihovom stanju bio iskra u mraku. Možda sam u krivu. Možda im je Andrija ipak bio odmak od standardne lepeze bendova i izvođača koji su funkcionirali na ukalupljen način kao velika većina ostalih.

Poruka za sve Andrije diljem svijeta ?

Jedan je Andrija.

Hvala za izdvojeno vrijeme za ALTera blog.

Hvala tebi, Mariofile!
Andrija pozdravlja od srca junačkog!


Razgovarao : Mario Brkić

nedjelja, 27. ožujka 2011.

Forensic Clinic - Interview

FORENSIC CLINIC
Bend Forensic clinic je osnovan u Mostaru 2007. godine, a čine ga Goran Džidić-Džida(gitara,vokal), Zoran Pervan (bas) i Petar Parlov (bubnjevi). Prošle godine su izdali EP «Robe of immortality» u vlastitom aranžmanu. Zvuk benda najviše odgovara žanru death metala.
U nastavku vam donosimo intervju sa osnivačem Forenzičke klinike, Džidom.

Pozdrav Gorane! Imaš čast da prvi daješ intervju za blog ALTere :) .
Reci nam za početak što je aktualno s bendom Forensic clinic ?

Čast i zadovoljstvo je obostrano. Prvo da pozdravim tebe Mario i sve čitatelje ALTera bloga. Što se tiče benda imali smo dužu pauzu zbog radnih obaveza. Stvari idu nabolje jer u svibnju ove godine konačno krećemo na ''mini turneju'' po BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Tuzlanski bend After Oblivion također ide sa nama. Oba benda imaju namjeru nastupiti i predstaviti svoju glazbu u gradovima u kojima još nismo svirali. Forensic Clinic promovira svoj EP ''Robe of Immortality'', a After Oblivion novi album nazvan ''Vultures''.
Zašto baš ovakva glazba ?
Zato što se kroz nju glazbeno najbolje izražavamo. I naravno, daleko najzanimljivije nam je svirati metal, iako volimo i slušamo mnogo drugih glazbenih pravaca.  Evo osobno ja kad se popnem na binu i udarim riff krv mi šikne u glavu i ne znam gdje bi sa sobom, a vjerujem da je takav slučaj i sa ostala člana benda. Inače koji god metal bend uživo slušam često se naježim za vrijeme svirke. Nadam se da to sve objašnjava.
Tvoje mišljenje o alternativnoj sceni (ako misliš da je ima) u Hercegovini,a i cijeloj državi , regiji ?

Prema nekoj definiciji glazbena scena po meni predstavlja albumska izdanja bendova, te nastupe uživo istih. Što se tiče nastupa situacija je sve bolja i bolja. Ako imalo vrijede, mislim da bendovi mogu zasvirati u svakom gradu u BiH, a i šire. Kada je riječ o albumskim izdanjima situacija je transparentno loša. Bendovi nemaju uvjete za snimiti album bez kojeg je uspjeh neminovan. Pošto sam najbolje upoznat sa metal scenom u BiH, mogu reći da je sve što većina bendova postigne je da zasviraju po većim gradovima u državi, snime pokoji demo i zatim se ugase. To je pomalo tužno, a očigledno je uzrokovano time što bendovi nemaju snimljen album, potpisan ugovor sa izdavačkom kućom. Jedino tako bi mogli zasvirati van granica Balkana i  postići neki zančajniji uspjeh.

Kako nastaju pjesme Forensic clinica? Koliko prepuštate stvari improvizaciji?
Proces nastanka naših pjesama je jednostavan. Napravimo hrpu riffova koje poslije uklopimo u jednu cjelinu i na njih dodamo ritam sekciju. Na kraju napišemo tekst i proizvod je spreman. Prije smo bili u mogućnosti stvari prepuštati improvizaciji što je po meni pozitivna stvar u procesu nastajanja pjesama. Spontano nastali dijelovi pjesama većinom su nastali na probi, a to su po meni najbolji momenti u našim stvarima. Sada nismo u mogućnosti da često održavamo probe, a pošto smo iz različitih gradova, sva komunikacija u vezi s bendom odvija se preko interneta.

Koliko ti je važno da ljudi pročitaju tekst vaših pjesama ? Imate li neku ideološku vodilju u bendu ili ste tu zbog čiste ljubavi prema sviranju i metal glazbi ?
Par mojih prijatelja se bavi poezijom i jako dobro im ide. Nakon čitanja njihovih pjesama, za mene je svaki tekst metal benda ''stupid metal lyrics''. Dakle, većinom se baziramo na glazbu i tu smo samo zbog ljubavi prema sviranju.
Glavna inspiracija za pisanje pjesama ?
Inspiracija za pisanje naših pjesama većinom dolazi iz životnih situacija, filmova, knjiga, žena itd. Što se tiče tekstova bazirali smo se na suprotnost onoga o čemu većina metal bendova piše. Naši tekstovi govore o protivljenju prema nepoštivanju religije i čovjeka, o mržnji i zavisti koja vlada među nama, o zagrobnom životu itd.
Sviraš još i u jednom sarajevskom bendu (Festival of mutilation) koji je žanrovski blizak Forensicu. Imaš li želju svirati u nekom bendu koji nema veze s metalom, odnosno sviraš li neku potpuno drugu vrstu glazbe u slobodno vrijeme ?
Naravno da imam želju. Ne bih ti znao odgovoriti što bih konkretno još želio svirati pa ću reći SVE. U slobodno vrijeme sviram do Miladina Šobića do Emperora, dakle, sve. Toliko je mnogo dobre glazbe da bi se bilo šteta ograničiti na metal i samo to slušati i svirati.
Što mladi čovjek može preko glazbe poručiti danas  ? Koliko je to jak medij ? 
Iz osobnog iskustva mogu reći da mi je glazba mnogo pomogla u životu.  Kako sociološki, tako i duhovno, mentalno itd. Uvukla se u sve pore života i ne namjeravam išta mijenjati po tom pitanju. Mislim da sam izvukao one pozitivne stvari iz glazbe i usmjerio ih na sve dobro za mene. To je moćno sredstvo plasiranja poruka u javnost, stoga,  glazba se  može iskoristiti i za negativne stvari kao što su manipulacija, širenje govora mržnje, diskriminacije, rasizma i ostalih stvari negativnih za sveukupni razvoj jednog mladog i ''ranjivog'' čovjeka

Tvoje mišljenje o incijativama kao što je ALTera ?
To je svakako jedna jako pozitivna stvar po uključene bendove i razvoj alternativne scene u Hercegovini uopće. I naravno, drago mi je zbog toga jer potičete na kolegijalnost između bendova uz koju je mnogo lakše postići željene ciljeve nego kad je bend prepušten samom sebi. Nadam se da ćete i uspjeti u tome.
Pratiš li društveno-politička događanja u našoj sredini ? Koliko je bitno da se mladi ljudi angažiraju za bolje sutra i koji su načini na koji mogu utjecati na smjer u kojem se društvo kreće ?
Naravno da pratim. Mislim da se mladi mogu izboriti za svoje ciljeve, naravno ako se uključe u neku jaku političku stranku. Ovo je bilo ironično, ali i istinito. ''Sad But True'' što bi mr. Hetfield rekao. Isto tako mladi su dosta pasivni, pa su i sami krivi za situaciju u kojoj se nalaze. Prođite u podne glavnim ulicama Mostara i sve će vam biti jasno...
Neki poseban nastup koji bi izdvojio i koji vam je ostao u lijepom sjećanju ?
Prvo što mi pada na pamet je nastup u Splitu koji je počeo u 3 sata ujutro. Bili smo zadnji bend koji je svirao. Bilo je jako zanimljivo. Što se tiče atmosfere, izdvojio bi nastup u Dubrovniku gdje smo održali metal svirku po definiciji, te nastupe u Mostaru koji su uvijek upečatljivi i pamtljivi po dobroj svirci i domaćoj publici. Tu su uvijek dragi nastupi u prostorijama naših prijatelja iz udruge mladih Alternativna Liga Ljubuški.
Tvoja poruka mladim bendovima koji tek kreću u glazbene vode, u pisanje svojih pjesama ?
Be quick or be dead. Mnogo vježbajte individualno i bendski i nemojte da vam mjerilo budu domaći bendovi.

Hvala ti za izdvojeno vrijeme za ALTera blog. Sretno u budućem radu .
Hvala tebi Mario. Bilo mi je zadovoljstvo odgovarati na tvoja pitanja. Sretno!

Myspace Forensic clinica : KLIK OVDJE

Razgovarao : Mario Brkić

srijeda, 16. ožujka 2011.

U početku bijaše par riječi...

Udruga «Alternativna liga» iz Ljubuškog u suradnji sa udrugom «Vijeće mladih» iz Jablanice i «MAČ» iz Čapljine pokreće incijativu ujedinjenja hercegovačkih bendova alternativnog (pri)zvuka pod imenom «ALTera». Cilj incijative je stvaranje alternativne scene, podrška bendova te otvaranje prostora za prezentaciju autorskog rada. Svjesni ozračja u kojem živimo, društvenih kretanja i kolektivne apatije, pogotovo mladih ljudi, «ALTera» predstavlja logičan korak borbe protiv tih negativnih aspekata naše svakodnevnice. Glazba kao vid umjetnosti je refleksija onoga što nas okružuje; neki od realnosti kupe ono pozitivno, neki negativno.
Svima je zajednička želja za definiranjem svog položaja u društvu i želja za boljim sutra. Nevladine udruge poput Alterativne lige, Vijeća mladih i MAČ veliku ulogu u svom radu pridaju glazbi, organiziranju koncerata i klupskih svirki tako da je incijativa «ALTera» logičan slijed te prakse. Samo je ovog puta plan mnogo konkretniji, a on uključuje ujedninjenje bendova alternativnog zvuka (od hip-hopa,rocka,preko punka, metala i sl.) radi stvaranja scene, izdavanja kompilacija, opremanja studija za potrebe snimanja materijala, organiziranje festivala i sl. «ALTera» predstavlja svojevrstan otpor šundu koji je zahvatio glazbu na svjetskoj razini pa tako i na našim područjima, sužavajući slobodu izbora, razmišljanja i kreativnosti priječeći joj koncept isprazne «zabave», kvantiteta nad kvalitetom. S toga bendovi uključeni u ovu incijativu se trebaju ograditi od takvog  pristupanja glazbi i glazbenicima te podupirati rad udruga mladih koje se bore za iste ciljeve.


Tko je ALTera ?
Do sada su u ALTeru uključeni bendovi :
  • Crypt , Forensic Clinic i Laxativ (Mostar)
  • Cutapotato, Orion, Anemija (Jablanica)
  • Andrija (Livno)
  • Filip Veliki (Prozor)
  • Hetrem (Široki Brijeg)
  • Siledžije, KUD Narodne mošnje i Terra Slaves (Ljubuški)
  • Grupa Hepeek (Čapljina)
Lista nije zaključena, pozivamo sve bendove s područja Hercegovine koji stvaraju vlastitu glazbu alternativnog prizvuka da nas kontaktiraju !